Riječ dana
Autor: Marijo Balašković, 27. 2. 2018.
odváliti (što, čega) upotrebom snage nešto veliko i teško odvojiti od cjeline [odvaliti od stijene] pren. riješiti se teškog zadatka [odvaliti ispit] odvaliti ćušku (pljusku, šamar) jako udariti otvorenim dlanom po licu; kao od brijega (brda) odvaljen vrlo jak, snažan (za osobu); odvaliti kamen (teret) sa srca (kome) osloboditi koga briga, donijeti mu olakšanje 19.2.2018. Luka Trupec, 8. r. pȍšta 1. a. ustanova koja se bavi prenošenjem poruka i dostavljanjem pošiljaka (pisama, paketa, novca i sl.) prema utvrđenoj cijeni 2. meton. zgrada u kojoj se nalazi takva ustanova 3. ono što se šalje, dostavlja putem takve ustanove [došla je pošta] ∆ šaljiva pošta vrsta društvene igre; vojna (ratna) pošta a. vojna jedinica koja se u ratu formira za poštansku službu b. broj koji zamjenjuje službeni, formacijski naziv vojne jedinice 14.2.2017. Andrea Petek, 2. r. mètāl 1. kem. zajednički naziv za niz kemijskih elemenata (npr. zlato, željezo, bakar, živa, natrij); dobar su vodič topline i elektriciteta; kovina 2. (mn) tvari koje imaju svojstva metala (sjaj, kovnost, obradivost, električna i toplinska provodnost i sl.), metalni kemijski elementi i njihove legure 3. meton. žarg. metalni novac ∆ crni metali željezo, mangan i njihove legure; laki metali aluminij i dr.; obojeni metali svi teški metali, osim željeza i mangana; plemeniti metali zlato, srebro i platina; teški metali metali veće gustoće (željezo, bakar, olovo, cink, kositar, nikal, krom, mangan, živa, srebro, zlato) 7.2.2017. Mihael Makek, 3. r. tȅsla1 drvodjelski alat za tesanje sličan širokoj sjekiri; bradva 5.2.2017. Lana Kajba, 7. r. pòtocima u velikim količinama, na potoke Frazeologija ⃟ krv je tekla (teče) potocima prolijevala se krv u ratu, došlo je do pokolja velikih razmjera 31.1.2018. Lorena Petek, 5. r. prekvalificírati 1. pravn. dati ili davati novu kvalifikaciju počinjenog djela 2. osposobiti se, osposobljavati (se) za novi posao, takav za koji se traže druge kvalifikacije 29.1.2018.Lucija Jambrešić, 3. r. protuvrijédnōst vrijednost koja se daje za primljenu ili ponuđenu vrijednost i prema njoj je odmjerena i izražena ∆ novčana protuvrijednost iznos u novcu za neku vrijednost u čemu drugome ili u drugoj valuti 24.1.2018. Nika Petek, 4. r. pȍradi (prijedlog) knjiš. retor. izriče 1. namjeru, cilj, svrhu [poradi općeg dobra radi općeg dobra, za opće dobro, na opće dobro], v. radi 2. uzrok koji dolazi izvan subjekta: zbog [propao je poradi rata zbog rata; ne mogu nikako poradi briga od briga] 22.1.2018. Lorena Grahovar, 5. r. ovládati 1. osvojiti, zauzeti što, zavladati čime nakon napora ili otpora staviti pod punu kontrolu područje, grad i sl.; zauzeti [ovladati vrhovima Velebita] 2. steći potpuna znanja o nekom procesu, poslu, tehnici [ovladati tehnikom] 17.1.2018. Luka Gorup Migec, 4. r. mȅtati stavljati, polagati; usp. metnuti 15.1.2018. Patrik Pongrac, 6. r. jȃrkī 1. koji jari, proizvodi jaru, koji pali; vreo, vruć 2. blistav, sjajan, jasan, izrazit [jarke boje] 20.12.2017. Petra Horvatek, 3. r. prosperírati napredovati, uspjeti / uspijevati, povoljno se razviti / razvijati 18.12.2017. Ana Vlašić, 5. r. prtina utabana ili utrta staza ili prolaz u snijegu nastao od prolaska pješaka ili vozila (saonica itd.) 15.12.2017. Katarina Glas, 4. r. hódati 1. kretati se koracima, premještati se hodom [hodati amo-tamo; hodati u snu; hodati po dućanima]; 2. razg. a. funkcionirati, raditi (o mehanizmima) b. biti u redu [hoda sve je u redu] 3. razg. imati djevojku ili momka, biti ljubavni par 11.12.2017. Mihael Makek, 3. r. prȉpovijēst pripovijetka Frazeologija Δ to je duga (druga i sl.) pripovijest razg.o tome se može dugo pričati; to je druga stvar 6.12.2017. Nika Petek, 4. r. ìskušati 1. (koga) a. staviti na kušnju, izložiti iskušenju (ocijeniti otpornost itd.) b. ispitati čiju sposobnost; provjeriti 2. (što) vidjeti kako funkcionira; isprobati, probati 4.12.2017. Katarina Glas, 4. r. svȅtogṟdan koji čini svetogrđe, koji vrijeđa svetinju [svetogrdan čin] 8.11.2017. Matija Jambrešić, 3. r. lûg1 jez. knjiž. šumica, gaj lûg2 1. pepeo 2. voda u kojoj je prokuhan pepeo; cijeđ, lukšija lûg3 bolest vinove loze Oidium Tuckeri 6.11.2017. Hana Harapin, 6. r. ȍptjecāj kretanje, kruženje među ljudima, prelaženje iz ruke u ruku (o novcu), od usta do usta (o kakvoj priči, novosti itd.); kolanje 30.10.2017. Vid Petek, 3. r. stanòvit 1. arh. v. pouzdan, određen, siguran 2. odr. neki, nekakav [stanoviti književnik] 3. (uz riječ pred kojom stoji znači donekle nešto izraženo, nešto što postoji u mjeri koja nije određena [engleskom kritičaru nakon prešućivanja danas priznaju ne samo vrijednost nego i stanoviti veličinu]; izvjestan, određen , neki □ stanovito vrijeme neko vrijeme 25.10.2017. Patrik Pongrac, 6. r. písac 1. onaj koji piše književna djela, spisatelj, književnik 2. onaj koji piše u širem smislu (publicističke itd. tekstove, scenarije itd.) 3. onaj koji je napisao [pisac članka]; potpisnik 23.10.2017. Ana – Marija Ratkajec, 7. r. rúžan 1. koji svojom vanjštinom, oblikom izaziva neugodan dojam opr.: lijep 2. nepristojan, neuljudan, sramotan (o postupku, ponašanju) □(ne reći) ni lijepe ni ružne ništa ne kazati komu, ne htjeti stupiti u doticaj; ni dužan ni ružan nikome ne dugovati zahvalnost 20.10.2017. Lana Kajba, 7. r. pukòvnija 1. vojn. arh. puk općejez. term. 2. pov. puk u vojsci Austro-Ugarske Monarhije (do 1918.) 18.10.2017. Matija Jambrešić, 3. r. kùšati (što) 1. uzeti jelo ili piće da se ocijeni ili odredi okus ili sadržaj po okusa; probati 2. steći loše iskustvo, iskusiti [svašta kušati] 3. pokušati, pokušavati, probati, usuditi se 11.10.2017. Lorena Domiter, 6. r. jàtāgan pov. velik, zakrivljen nož, oštrica mu je na unutarnjoj strani sječiva, nosi se za pojasom 9.10.2017. Višnja Horvat, 6. r. šèćer 1. kem. disaharid C12H22O11, kristalizirani organski kemijski spoj iz skupine ugljikohidrata izgrađen od po jedne molekule glukoze i fruktoze, slatkog okusa, topiv u vodi, čest sastojak biljaka i važan element hrane; slador 2. proizvod od prerađene šećerne trske ili šećerne repe koji služi za zaslađivanje; saharoza [šećer u prahu; kristalni šećer; bijeli šećer; smeđi šećer] 3. razg. fam. dragi (draga) [šećeru moj] 4. razg. šećerna bolest ∆ obični šećer, v. saharoza Frazeologija ⃟ ide kao šećer odlično se prodaje, traži se kao roba; nisam (nisi itd.) od šećera ob. u situaciji u zn. nećeš se rastopiti, nemoj se bojati kiše (npr. kad se ide na izlet, kad se zaboravi ponijeti kišobran itd.); slatko kao šećer 1. vrlo ukusno u okviru okusa koji se opisuje kao sladak 2. vrlo ukusno (o drugim okusima, o mesu, tijestu dobro začinjenom itd.); šećer dolazi na kraju (njem. kalk.) najljepše ili najzanimljivije dolazi na kraju 4.10.2017. Mirko Stanković, 7. r. kapìtāl ekon. 1. materijalno bogatstvo u obliku novca i imovine koje služi u poslovanju za stvaranje novog bogatstva 2. a. neto vrijednost nekog poduzeća b. novac koji u poduzeće ulažu vlasnik ili vlasnici dionica; glavnica 3. meton. kapitalisti kao društvena grupa [krupni kapital je preuzeo cjelokupan posao] 4. pren. nematerijalne vrijednosti koje pojedinac ili društvo posjeduje i kojima mogu stvarati nova bogatstva [znati strane jezike, to je kapital koji se kad-tad isplaćuje] 5. (Kapital) trosveščano djelo K. Marxa o gospodarstvu i političkoj ekonomiji (1867—1895) u kojem se govori o eksploataciji radništva i daje koncept besklasnog društva s ravnopravnom podjelom društvenog bogatstva, što je bio teorijski temelj marksističkog komunizma ∆ ljudski kapital ukupnost sposobnosti, znanja određene ljudske skupine, poduzeća, organizacije ili cijeloga društva; mrtvi kapital novac ili imovina koji ničemu ne služe 2.10.2017. Antonija Gašpar, 4. r. pripétiti (se) reg. razg. ekspr. iron. dogoditi se (obično nešto neugodno) 27.9.2017. Katarina Glas, 4. r. ljekàrija 1. etnol. domaći lijek, priređen u kući 2. razg. reg., lijek 25.9.2017. Luka Trupec, 8. r. ὶspadati (Ø, iz čega) □tako ispada tako slijedi, izlazi, zaključne riječi na kraju onoga što je rečeno u znak slaganja sa zaključkom 20.9.2017. Katarina Horvatin, 6. r. razdròbiti (što, se) razlomiti (se) u sitne komade; raspasti se, razbiti (se) 18.9.2017. Lorena Petek, 5. r. prȃznīk 1. a. svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva b. neradni dan, dan odmora [državni praznik, ljetni praznici] 2. crkv. blagdan; svetak razg. reg. □praznik za oko prizor koji je ugodan oku, koji je užitak za gledati 13.9.2017. Nika Petek, 4. r. gòspodovati 1. rij. izigravati gopodina, ponašati se kao gospodin 2. vladati nad čim, biti vrlo proširen na nekom području; prevladavati, dominirati 11.9.2017. Mirko Stanković, 7. r. mùzika 1. umjetnost izražavanja tonovima, glasovima i šumovima; glazba 2. duhački orkestar koji svira u hodu ili na otvorenom prostoru; glazba Δ tonalna ~a, atonalna ~a, dodekafonska ~a (1); limena ~a, vatrogasna ~a (2) živa ~a orkestar ili manji muzički sastav koji svira u lokalima ili u plesnim dvoranama (za razliku od muzike s ploča i sl.) □ ton čini muziku važno je na koji je način što rečeno; koliko para toliko muzike radit će se onoliko (i onako) kakva bude plaća; to je druga muzika (u dijalogu), (ti) sada drugačije i prihvatljivije govori(š) 6.9.2017. Višnja Horvat, 6. r.
