preskoči na sadržaj

Osnovna škola Antuna Mihanovića Klanjec

Riječ dana

Riječ dana

Autor: Marijo Balašković, 27. 2. 2018. 11:37

pȍkōrnīk

1. onaj koji vrši vjersku dužnost pokore

2. onaj koji je prema nekome pokoran, poslušnik, onaj koji izvršava bez pogovora volju onoga tko je u organizaciji ljudskog društva jači ili pretpostavljeni

19.2.2018. Oliver Lepej, 4. r.

mȁterīnskī

 1. pridjev koji pripada, koji se odnosi na matere, koji je kao u matere, svojstven materi [materinska ljubav]; majčinski, materinji, maternji

materinski jezik sociol. idiom što ga dijete stječe u najranijoj dobi bez svjesnog učenja, najčešće od majke; majčinski jezik, materinska ljubav

2. prilog [ voljeti materinski]

16.2.2018. Martin Inkret, 5. r.

 

màrka

1.     službeni znak u određenoj novčanoj vrijednosti,  koji se lijepi na pisma, dopisnice, razglednice  i dokumente

2.     razg. oznaka porijekla proizvoda, tipa, tvornice itd.

3.     pren. razg. onaj koji je u struci ili znanju na glasu, koji ima dobru reputaciju

14.2.2018. Ellen Bogović, 2. r.

 

srȅdnjī

1. koji je jednako udaljen od krajeva, koji je u sredini između krajnjih točaka

2. koji se nalazi između oprečnih veličina (između velikog i malog, teškog i lakog) ili takvih osobina (ni dobar ni loš), usp. srednjak [srednja škola; srednji stas; srednji sloj]

∆ Srednja Dalmacija geogr. područje od rta Ploča do ušća Neretve, uglavnom gravitacijsko područje Splita;

Srednja Europa geogr. područje koje se različito definira

 1. prostor od Jadrana do Baltika (od Hrvatske do Poljske)

2. pov. prostor nekadašnje Austro-Ugarske;

 

srednja škola trogodišnje ili četverogodišnje stručno ili gimnazijsko obrazovanje koje slijedi nakon osnovne škole;

srednja vrijednost mat. značajka određenog broja vrijednosti koja se nalazi između najniže i najviše vrijednosti; prosjek, sredina;

srednji devizni tečaj bank. prosječni tečaj ostvaren određenog dana na deviznom tržištu;

srednji vijek pov. razdoblje od, općenito uzevši, pada Zapadnog Rimskog Carstva (476) do pada Carigrada (1453) ili otkrića Amerike (1492), razdoblje između staroga i novoga vijeka

12.2.2018. Ema Penezić, 5. r.

 

rezùltanta

 

1.     fiz. sila koja nastaje istodobnim djelovanjem više sila (komponenata)

2.     ono čime što rezultira, pojava koja nastaje kao konačan rezultat nekog složenog djelovanja, zbivanja, procesa i sl.

2.2.2018 . Petra Lepej, 7. r.

 

odaléčiti

udaljiti se duhovno od koga ili od čega [odalečiti se od prijatelja]

31.1.2018 . Karlo Gluhinić, 4. r.

 

pàpīr

1. materijal na kojem se piše, tiska, crta i sl., načinjen od tanko razvučene i osušene mase biljnih vlakanaca, većinom drvene celulozne mase ili mase od pamučnih krpa [novinski papir; industrija papira] 2. razg. pismeni dokument službenog karaktera; isprava 3. razg. papirnat novac, novčanica

flis-papir vrsta tankog prozirnog papira;

masni papir papir prevučen slojem te je prikladan za umatanje mesa i slične vlažne hrane, uljeviti papir;

vrijednosni papiri, papiri od vrijednosti  mjenice, obveznice i sl.; živi papir vrsta tankog papira koji se savija na vlagu ljudskog daha

Frazeologija

baciti (staviti) na papir napisati što;

(mrtvo slovo) na papiru ostati, biti napisano, ali neostvareno (o odluci, rješenju i sl. koje je napisano, ali nije izvršeno, ostvareno);

papir sve podnosi (trpi) jedno je napisati, a sasvim drugo je izvršiti;

29.1.2018 . Monika Haligonja, 7. r.

òkolīš

1. uži okolni prostor [okoliš škole]

2. ono što se pruža oku pri pogledu na prirodu nekoga kraja; predio, krajolik, pejzaž, krajobraz

3. ekol. ukupnost materijalnoga i živoga svijeta kojega je čovjek biološki dio; sredina, okolina

čovjekov okoliš ekol. ukupnost prirode koja okružuje čovjeka i koja je posljedica života i djelovanja ljudi;

zaštita okoliša zaštita životne sredine od onečišćenja i uništavanja

24.1.2018 . Sebastijan Harapin, 7. r.

 

màrmalja

reg. pejor. ljudi koji se u velikom broju kreću bez reda, neuglađeni ljudi koji su se sjatili na jedno mjesto; ljudska masa, svjetina [navalila marmalja u slastičarnicu kao gladni vuci]

 

22.1.2018 . Ela Rumiha, 5. r.

 

 

cvŕljiti

1.     (što, se) a. peći (se) u vrelome ulju [cvrljiti uštipke] b. topiti mast ili salo, čvariti

2.     pren. a. pejor. pržiti što pripravljeno na brzinu

(usp. cvrće) b. pomalo izgarati; tinjati (o sirovu drvu na vatri)

cvrće – improviziran topao obrok od onoga što se nađe pri ruci (slanina, jaje, brašno)

19.1.2018. Izabela Živković, 6. r.

 

inkubácija

1.     med. vrijeme od trenutka zaraze do prvih simptoma oboljenja;

2.     grijanje jajeta ležanjem [prirodna inkubacija] u inkubatoru [umjetna inkubacija] dok se ne izlegne mlado

17.1.2018. Kristijan Vlahović, 5. r.

šȏldo

reg.razg. 1. v. solad

2.     a. svaki komad sitnog novca; novčić, para b. novac u nekoj količini, količina novca kao platežno sredstvo [nemati šoldi nemati novaca]; novci

Frazeologija

 poznajem ga kao šol

do znam sve njegove osobine (ob. lošije), sve o njemu znam

solad [tal.] pov. sitan bakreni novac

nemati ni solda reg.razg. nemati ni prebijene pare

15.1.2018. Sebastijan Harapin, 7. r.

tumàrati

ići bez određena cilja; bazati, lutati

20.12.2017. Roko Kroflin, 4. r.

 

gamàša

1.     dokoljenice od kože ili tkanine, služe za zaštitu od vlage (ob. lovaca i planinara); kamaša

2.     nazuvak od pusta, koji pokriva ili štiti gornji dio obuće, uz gležanj, nosi se ispod odjeće (nekoć dio elegantna odijevanja)

18.12.2017. Sebastijan Harapin, 7. r.

pst

 (ob. pssst) uzvik kojim se pristojno traži stišavanje od onih koji previše glasno govore ili iz publike pristojno upozorava govornika bez izravnog obraćanja da bi morao govoriti glasnije

13.12.2017. Filip Malus, 6. r.

 

òrānje

1.     〈gl. im., od orati

2.     a. obrada tla plugom pri čemu se zemlja prevrće i drobi b. uzorana zemlja c. brazda

∆ dan oranja obradivo zemljište koliko se može uzorati za jedan dan, jutro zemlje, usp. jutro (2)

11.12.2017. Sebastijan Harapin, 7. r.

 

raspròstrānjenōst

osobina onoga što je rasprostranjeno, usp. raširenost

Frazeologija

Δ velika (mala) rasprostranjenost raširenost, kvantificiran opis koliko je što prošireno, na kolikoj se površini Zemlje nalazi

6.12.2017. Matija Toth, 5. r.

 

zùjan

razg. onaj koji nije koristan ni na kojem poslu, onaj koji nije većih mogućnosti; glupan

4.12.2017. Oliver Lepej, 4. r.

 [više]

Riječ dana

Autor: Marijo Balašković, 2. 12. 2017. 18:04

optrčávati

1. sport u nekim disciplinama (atletici, konjičkim utrkama itd.) trčeći savlađivati kružnu stazu

2. pren. posjetiti, stići na više mjesta u kratkom vremenu [optrčavati kulturne spomenike na turističkom putovanju]

3. biti prisiljen stići na više mjesta u kratkom vremenu [optrčavati ordinacije; optrčavati urede]

4.(oko koga) razg. iron. moljakati, gnjaviti, dosađivati (npr. molbama, udvaranjem)

1.12.2017. Filip Hrbud, 7. r.

pȑsa

1. a. prednji dio tijela od vrata do trbuha, dio tijela u kojem su srca i pluća [ta prsa]; grudi, prsište

2. dojke žene; sise razg. etnol.

3. meton. dio odjeće koji pokriva prsa

kokošja prsa prsni koš sa strane stisnut, a s prednje, gornje strane ispupčen;

tvrda prsa poseban uškrobljen dio rublja uz košulju kao dio salonskog odijevanja

Frazeologija

busati se (lupati se) u prsa podr. a. junačiti se b. isticati svoje zasluge; prsa u (o) prsa vojn. boriti se u oružanom sukobu izravno, iz neposredne blizine;

 29.11.2017. Luka Turčić, 5. r.

 

pȍtēz

1. a. crta povučena na kakvoj površini

    b. linija kao osnovni element crteža

2. crta, linija (stvarna ili zamišljena) koja određuje granicu između čega, koja spaja što i sl.

3.     oblik koji se određuje ili prepoznaje kao potez [potez obrva]

4. a. pokret figure u šahu [sad si ti na potezu sad je na tebi red (u politici, odnosima među ljudima itd.)] b. pokret rukom ili kakvim predmetom (perom i sl.) [

5. pren. postupak učinjen s kakvom namjerom, korak, gest [dobar, loš potez]

6.     radnja kojom se mreža izvlači iz mora [riba od posljednjeg poteza]

Frazeologija

(jednim) potezom (pera) a. u jednom mahu, bez prekida b. brzo običnim potpisom odlučiti o čemu važnom]; sad si ti na potezu sad je na tebi red (u politici, odnosima među ljudima itd.); u (naj)kraćim potezima prikazati bitnim karakteristikama

27.11.2017. Korina Siročić, 7. r.

pȅtlja

1. a. svaki od čvorova koji se pravi od niti (konca, vune itd.) pri pletenju; očica b. veća ili manja očica načinjena od uzice, užeta, konca i sl. kao kod pletenja; za pričvršćivanje i sl. c. zaponka, ušica na odjeći ili na obući kroz koju se provlači uzica d. čvor u obliku omčice

2. čvor koji se zatezanjem smanjuje, a služi kao zamka za životinje

3. zavijutak toka rijeke, meandar

4. zavoj na prilaznom putu kojim se izlazi na cestu ili silazi s nje

5. sport kretanje u obliku petlje [leđna petlja u sportskom zrakoplovstvu]

6. a. glazb. poseban efekt koji čini muzičar u izvođenju neke melodije ili u improvizaciji b. improvizirana plesna figura u društvenom plesu c. općenito, vizualni efekt [izvoditi petlje; praviti petlje]

Frazeologija

biti jake petlje, imati petlju biti smion, odvažan; biti slabe petlje biti popustljiv, biti slabić; stisnuti petlju skupiti hrabrost, usuditi se

22.11.2017. Sebastijan Harapin, 7. r.

mȁlo

mȁlo opr. mnogo 1. a. neznatna, nedovoljna količina, u neznatnoj, nedovoljnoj količini [malo mi je kruha; malo malčice toliko da jedva ima, jedva jedvice] b. donekle, unekoliko [malo se snašao] 2. neko vrijeme, na kratko vrijeme [pričekaj malo] 3. zajedno s da, te, što, ne, znači: zamalo, umalo, gotovo, skoro [malo da nisam]  4. zajedno s odnosnim zamjenicama koji, što, znači: rijetko koji, rijetko što [malo koji] 5. razg. deprec. za naglašivanje male vrijednosti, skromnosti čega [malo kuće i imanja] 6. za ublaživanje značenja riječi koje znače intenzitet, snagu i sl., osobito u superlativu [malo previše] 7. čest. u zn. da se što učini u nekoj potrebnoj količini ili trajanju [razmisli malo pa će ti biti jasno; malo radim malo se odmaram = neko vrijeme; malo ste bili drski = donekle, u nekoj mjeri] 8.      za ublažavanje značenja uz pridjev ili uz prilog [malo neobičan; to je već bilo malo drsko izvedeno s naše strane]

Frazeologija                                                                                                                                                                                                                  

 A. čekaj malo, stani malo, lakše malo (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili kad on pokazuje pretjeranu nestrpljivost, kad se gura da negdje bude prvi na ulazu, kad žuri s nekom odlukom itd., pa ga se smiruje) [A: Moram s tim poslom biti gotov do šest sati B: Čekaj malo; stani malo]; lakše, smiri se, polako;

izvoli malo, uzmi malo, jesi li za malo... (kad se što poslužuje ili nudi koga čim znači »malo će ti dobro doći«, »bar malo će ti prijati« i sl., a ne znači »uzmi malo, a ne koliko želiš« ili »malo, a ne mnogo«);

B. (naznaka da se nešto miješa u umjerenoj količini, koliko traži okus, recept, prikladan omjer dviju ili više tvari, sastavnih dijelova itd.) [malo mesa, malo sira];

 [malo radi malo se odmaraj]; povremeno jedno povremeno drugo; malo je reći …

malo-malo svaki čas; malo je trebalo umalo što; svako malo svaki čas, tako da se često ponavlja, u kratkim vremenskim razmacima [dolazio je svako malo]; samo malo u maloj količini, tako da se pazi da ne bude previše [stavi se luka, a bijeloga luka samo malo]; samo malo! način obraćanja kad tko traži da prođe, da mu se učini mjesta za sjedenje, prolaz i sl., oprostite, pardon, dopustite, dozvolite; malo sutra (ob. u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili u svom tekstu) u zn. da nešto ne dolazi u obzir, da nikako nije moguć, da se sigurno neće dogoditi i sl. [A: Čujem da će biti velika povišica plaće B: malo sutra]; ne mogu oni mene (nas, vas, njih) tako malo platiti kako ja (ti, on, itd.) mogu malo raditi prema zaradi podešavam svoj rad; kakva plaća takva rađa; koliko para toliko muzike (u raznim oblicima rutinskog rada); u malo gledati biti sitničav, baviti se malim vrijednostima (ob. u materijalnom smislu), baviti se sitnim novcem, kusurom, beznačajnim razlikama u plaćanjima i obračunima; tko (u) malo gleda malo vrijedi samo beznačajan čovjek, cicija, sitna duša gleda u sitnice (ob. u sitne razlike u obračunu, u kusur, u sitniš kad se što obračunava i sl.); (malo) malo pa... svako neko vrijeme, u nekom ritmu, od časa do časa (a da ne treba mnogo čekati), svaki čas;svako malo svaki čas, tako da se često ponavlja, u kratkim vremenskim razmacima [dolazio je svako malo];

 

20.11.2017. Dario Somek, 8. r.

 [više]

 



Riječ dana

pòigrati

1. (što) početi igrati; zaigrati [zaigrati kolo] 2. (koga, što) razigrati (o konju) 3. a. (se) zabavitise igrom, neko vrijeme se igrati b. (se s kim) učiniti koga svojom igračkom; utjecati proizvoljno na čiju sudbinu

17.11.2017. Patricija Brlek, 8. r.

 

drhtàvilo

drhtanje, podrhtavanje

15.11.2017. Karlo Gluhinić, 4. r.

 

mȉšlje̋nje

1.     proces oblikovanja misli, usp. misliti (1,3a) 2. rezultat procesa mišljenja, pojam, sud, zaključak itd.

3.     log. zaključak o kome se ne mogu dati valjani dokazi ili na što se ne mogu primjenjivati kriteriji provjerljivosti

javno mišljenje mišljenje javnosti o nekom problemu ili pitanju, javno mnijenje (mnjenje);

odvojeno mišljenje službeno izraženo drugačije mišljenje potpisnika kakva izvještaja i sl. prema ostalim potpisnicima

13.11.2017.Nikolina Buhin

 

prȉmitīvan

1. koji je dio prvobitnih civilizacija

2. priprost, bez propisnog alata, opreme itd. 3. pejor. koji pokazuje kulturnu i civilizacijsku nedoraslost, posebno za pothvate u koje se upušta [on je za to primitivan]

Δ primitivna umjetnost a. anonimno, neautorsko ili neautorizirano stvaralaštvo dalekih i slabije poznatih civilizacija b. prethistorijska, najstarija umjetnost

10.11.2017. Borna Štih, 5. r.

pȃsti

 

1. biti na paši, hraniti se travom, djetelinom itd. (o stoci, životinjama) 2. (koga, što) paziti na stoku na paši, voditi stoku na pašu 3. (što) jesti na paši (o stoci)

nismo zajedno koze (ovce, svinje) pasli nismo zajedno odrasli ni drugovali, nismo ni po čemu jednaki; pasti oči naslađivati se gledajući

8.11.2017. Lea Kralj, 4. r.

 

burìškati se

roškati se, igrati se i bockati rogovima (o životinjama koje imaju rogove)

6.11.2017. Karlo Gluhinić, 4. r.

 

ònkraj (čega)

pril. s druge strane, s one strane

□ ~ brave razg. knjiški (u šali) u zatvoru   

30.10.2017. Klara Šarlog, 4. r.

 

mòluska

biol. mekušac

27.10.2017. Karlo Gluhinić, 4. r.

 

 

ȏloš

ljudi najlošijih svojstava, najgori soj u društvu; bagra, šljam

25.10.2017. Borna Štih, 5. r.

nàzāl

glas koji se artikulira tako što zračna struja prolazi kroz nos [stahka (stanka)]

23.10.2017. Dora Glogoški, 3. r.

 

príseban

 

1. koji čuva prisutnost duha, miran, hladnokrvan opr.: razdražen, uzrujan

2. koji je pri svijesti, pri zdravom razumu (o umirućem i sl.) opr.: nesvjestan

 

18.10.2017. Korina Siročić, 7. r.

 

náredba

 

pismeni ili usmeni zahtjev koji se mora izvršiti; nalog, zapovijed, zapovijest

 

11.10.2017. Zrinka Pleško, 3. r.

 

nàsjeći

1. (čega) dobiti željenu količinu sječenjem [nasjeći drvȃ] 2. (što) izvesti nasjek

9.10.2017. Patricia Štih, 7. r.

 

stȍpa

1. otisak tabana ili obuće (u pijesku i sl.)

2. pov. jedinica mjere za dužinu 3. najmanja ritmička jedinica stiha 4. pren. količina, veličina postotka [~a rasta]

iz ovih ~a smjesta, istog časa (podrazumijeva se odavde, kao da je onaj kojemu se govori blizu sugovornika);

pratiti u ~u (koga) a. (doslovno) pratiti gledati kamo se kreće, uhoditi, obavljati jedan od policijskih poslova b. pren. ugledati se u postupcima, u radnom procesu, u spoznajama itd. u koga c. ne dati kome da odmakne (u pješačenju, u trčanju i drugim natjecanjima u brzini ili u napredovanju u uspjesima, spoznajama, načinu života, stjecanju dobara itd.);

poći (ići) čijim ~ama ići čijim životnim putem, biti ono što je netko ili što je netko bio [sin je pošao očevim ~ama]

6.10.2017. Matija Toth, 5. r.

 

òsipānje

1. med. proces dobivanja osipa 2. postupno smanjivanje broja čega

[~ publike, ~ stanovništva]

3. gubljenje na masi, trenjem, starenjem, prirodnim procesom

[~ dotrajalih fasada, ~ zidova]

4.10.2017. Lana Firšt, 3. r.

lànīk

plavetni lan

2.10.2017. Roland Bišćan, 4. r.

 

pòtpisnik

onaj koji je stavio svoj potpis na kakav dokument, koji se svojim potpisom obvezao na što [zemlje potpisnice povelje UN]

27.9.2017. Sebastijan Harapin, 7. r.

 

izdúžiti se (izduljiti se)

1. razg. naglo izrasti; protegnuti se (o stasu)

2. razvući se u nekom smjeru u odnosu na širinu

3. teći preko roka predviđenog za kraj

4. ekspresivno morati platiti, izložiti se velikom ili nepredviđenom trošku

25.9.2017. Patricija Brlek, 8. r.

 

kȑnje

prilog nepotpuno, nedorađeno [krnje obraditi temu, krnje prikazati problem]

22.9.2017. Ela Rumiha, 5. r.

 

okòpnjeti

1. otopiti se (o snijegu) 2.preneseno a. naglo smršavjeti b. ostati bez čega [okopnila nada]

20.9.2017. Filip Sinković, 8. r.

 

zíma

1. najhladnije od četiri godišnja doba, između jeseni i proljeća

2. hladnoća, studen

∆ciča zima ljuta, jaka hladnoća, velika studen

□ zima mi je oko srca obuzima me tjeskoba;

nema zime razg. dobro je, ne treba brinuti

18.9.2017. Klara Šarlog, 4. r.

retòrički

1. prid. koji pripada, koji se odnosi na retoriku

2. (-čki) pril. po pravilima retorike

Δ retoričko pitanje pitanje koje ne traži odgovor ili u sebi sadrži odgovor i zamjenjuje izjavnu rečenicu [Zar se tako razgovara s roditeljima? = Tako se ne razgovara s roditeljima.]

13.9.2017. Lea Čižmek, 8. r.

procijéniti (koga, što)

1. odrediti vrijednost čemu,utvrditi cijenu [procijeniti umjetninu]

2. odrediti značenje koga, čega; prosuditi [procijeniti čovjeka]

11.9.2017. Bruno Fink, 8. r.

 

izmigòljiti se

1. izaći ili izvući se migoljeći (o gušteru, zmiji i životinjama koje gmižu na sličan način uvijajući tijelom)

2. pren. izvući se od kakve dužnosti ili obveze (neprimjetno, spretno i bez vidljiva opiranja)

8.9.2017. Lea Čižmek, 7. r.

opunomòćiti (koga, što)

dati komu punomoć da djeluje u nečije ime, ovlastiti koga da što radi ili da čime raspolaže

6.9.2017. Barbara Šarlog, 8. r.

 

 

tàmničar

čuvar tamnice

4.9.2017. Petra Lepej, 7. r.

 


Kućni red

Kliknite na sliku kako biste pogledali Kućni red škole!

Kliknite na sliku kako biste vježbali za natjecanje!!

Kliknite na Dabar pristup natjecanju

 

Blog Novinarske grupe

OŠ Antuna Mihanovića, Klanjec

 

 


Kampanja je uspješno završila!

Klikom na sliku možete vidjeti popis donatora!

.

 

Hvala roditeljima, Klanjčanima i svim donatorima!

 

 

Pročitajte radove učenika naše škole!!

Priloženi dokumenti:
Novi zvonec.pdf

Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
Sat

Vrtim zdravi film


 

 

Kalendar
« Lipanj 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Sjedi 5

Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Oglasna ploča
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka
Anketa
Crno ili bijelo?



Forum
Korisni linkovi

Arhiva dokumenata
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka
CMS za škole logo
Osnovna škola Antuna Mihanovića Klanjec / Lijepe naše 41, HR-49290 Klanjec / os-amihanovica-klanjec.skole.hr / ured@os-amihanovica-klanjec.skole.hr
preskoči na navigaciju