Osnovna škola Antuna Mihanovića Klanjec

1. onaj koji vrši vjersku dužnost pokore

2. onaj koji je prema nekome pokoran, poslušnik, onaj koji izvršava bez pogovora volju onoga tko je u organizaciji ljudskog društva jači ili pretpostavljeni

19.2.2018. Oliver Lepej, 4. r.

mȁterīnskī

 1. pridjev koji pripada, koji se odnosi na matere, koji je kao u matere, svojstven materi [materinska ljubav]; majčinski, materinji, maternji

∆ materinski jezik sociol. idiom što ga dijete stječe u najranijoj dobi bez svjesnog učenja, najčešće od majke; majčinski jezik, materinska ljubav

2. prilog [ voljeti materinski]

16.2.2018. Martin Inkret, 5. r.

màrka

1.     službeni znak u određenoj novčanoj vrijednosti,  koji se lijepi na pisma, dopisnice, razglednice  i dokumente

2.     razg. oznaka porijekla proizvoda, tipa, tvornice itd.

3.     pren. razg. onaj koji je u struci ili znanju na glasu, koji ima dobru reputaciju

14.2.2018. Ellen Bogović, 2. r.

srȅdnjī

1. koji je jednako udaljen od krajeva, koji je u sredini između krajnjih točaka

2. koji se nalazi između oprečnih veličina (između velikog i malog, teškog i lakog) ili takvih osobina (ni dobar ni loš), usp. srednjak [srednja škola; srednji stas; srednji sloj]

∆ Srednja Dalmacija geogr. područje od rta Ploča do ušća Neretve, uglavnom gravitacijsko područje Splita;

Srednja Europa geogr. područje koje se različito definira

 1. prostor od Jadrana do Baltika (od Hrvatske do Poljske)

2. pov. prostor nekadašnje Austro-Ugarske;

srednja škola trogodišnje ili četverogodišnje stručno ili gimnazijsko obrazovanje koje slijedi nakon osnovne škole;

srednja vrijednost mat. značajka određenog broja vrijednosti koja se nalazi između najniže i najviše vrijednosti; prosjek, sredina;

srednji devizni tečaj bank. prosječni tečaj ostvaren određenog dana na deviznom tržištu;

srednji vijek pov. razdoblje od, općenito uzevši, pada Zapadnog Rimskog Carstva (476) do pada Carigrada (1453) ili otkrića Amerike (1492), razdoblje između staroga i novoga vijeka

12.2.2018. Ema Penezić, 5. r.

rezùltanta

1.     fiz. sila koja nastaje istodobnim djelovanjem više sila (komponenata)

2.     ono čime što rezultira, pojava koja nastaje kao konačan rezultat nekog složenog djelovanja, zbivanja, procesa i sl.

2.2.2018 . Petra Lepej, 7. r.

odaléčiti

udaljiti se duhovno od koga ili od čega [odalečiti se od prijatelja]

31.1.2018 . Karlo Gluhinić, 4. r.

pàpīr

1. materijal na kojem se piše, tiska, crta i sl., načinjen od tanko razvučene i osušene mase biljnih vlakanaca, većinom drvene celulozne mase ili mase od pamučnih krpa [novinski papir; industrija papira] 2. razg. pismeni dokument službenog karaktera; isprava 3. razg. papirnat novac, novčanica

∆ flis-papir vrsta tankog prozirnog papira;

masni papir papir prevučen slojem te je prikladan za umatanje mesa i slične vlažne hrane, uljeviti papir;

vrijednosni papiri, papiri od vrijednosti  mjenice, obveznice i sl.; živi papir vrsta tankog papira koji se savija na vlagu ljudskog daha

Frazeologija

⃟ baciti (staviti) na papir napisati što;

(mrtvo slovo) na papiru ostati, biti napisano, ali neostvareno (o odluci, rješenju i sl. koje je napisano, ali nije izvršeno, ostvareno);

papir sve podnosi (trpi) jedno je napisati, a sasvim drugo je izvršiti;

29.1.2018 . Monika Haligonja, 7. r.

òkolīš

1. uži okolni prostor [okoliš škole]

2. ono što se pruža oku pri pogledu na prirodu nekoga kraja; predio, krajolik, pejzaž, krajobraz

3. ekol. ukupnost materijalnoga i živoga svijeta kojega je čovjek biološki dio; sredina, okolina

∆ čovjekov okoliš ekol. ukupnost prirode koja okružuje čovjeka i koja je posljedica života i djelovanja ljudi;

zaštita okoliša zaštita životne sredine od onečišćenja i uništavanja

24.1.2018 . Sebastijan Harapin, 7. r.

màrmalja

reg. pejor. ljudi koji se u velikom broju kreću bez reda, neuglađeni ljudi koji su se sjatili na jedno mjesto; ljudska masa, svjetina [navalila marmalja u slastičarnicu kao gladni vuci]

22.1.2018 . Ela Rumiha, 5. r.

cvŕljiti

1.     (što, se) a. peći (se) u vrelome ulju [cvrljiti uštipke] b. topiti mast ili salo, čvariti

2.     pren. a. pejor. pržiti što pripravljeno na brzinu

(usp. cvrće) b. pomalo izgarati; tinjati (o sirovu drvu na vatri)

cvrće – improviziran topao obrok od onoga što se nađe pri ruci (slanina, jaje, brašno)

19.1.2018. Izabela Živković, 6. r.

inkubácija

1.     med. vrijeme od trenutka zaraze do prvih simptoma oboljenja;

2.     grijanje jajeta ležanjem [prirodna inkubacija] u inkubatoru [umjetna inkubacija] dok se ne izlegne mlado

17.1.2018. Kristijan Vlahović, 5. r.

šȏldo

reg.razg. 1. v. solad

2.     a. svaki komad sitnog novca; novčić, para b. novac u nekoj količini, količina novca kao platežno sredstvo [nemati šoldi nemati novaca]; novci

Frazeologija

 poznajem ga kao šol

do znam sve njegove osobine (ob. lošije), sve o njemu znam

solad [tal.] pov. sitan bakreni novac

nemati ni solda reg.razg. nemati ni prebijene pare

15.1.2018. Sebastijan Harapin, 7. r.

tumàrati

ići bez određena cilja; bazati, lutati

20.12.2017. Roko Kroflin, 4. r.

gamàša

1.     dokoljenice od kože ili tkanine, služe za zaštitu od vlage (ob. lovaca i planinara); kamaša

2.     nazuvak od pusta, koji pokriva ili štiti gornji dio obuće, uz gležanj, nosi se ispod odjeće (nekoć dio elegantna odijevanja)

18.12.2017. Sebastijan Harapin, 7. r.

pst

 (ob. pssst) uzvik kojim se pristojno traži stišavanje od onih koji previše glasno govore ili iz publike pristojno upozorava govornika bez izravnog obraćanja da bi morao govoriti glasnije

13.12.2017. Filip Malus, 6. r.

òrānje

1.     〈gl. im.〉, od orati

2.     a. obrada tla plugom pri čemu se zemlja prevrće i drobi b. uzorana zemlja c. brazda

∆ dan oranja obradivo zemljište koliko se može uzorati za jedan dan, jutro zemlje, usp. jutro (2)

11.12.2017. Sebastijan Harapin, 7. r.

raspròstrānjenōst

osobina onoga što je rasprostranjeno, usp. raširenost

Frazeologija

Δ velika (mala) rasprostranjenost raširenost, kvantificiran opis koliko je što prošireno, na kolikoj se površini Zemlje nalazi

6.12.2017. Matija Toth, 5. r.

zùjan

razg. onaj koji nije koristan ni na kojem poslu, onaj koji nije većih mogućnosti; glupan

4.12.2017. Oliver Lepej, 4. r.