Riječ dana
Autor: Marijo Balašković, 2. 12. 2017.
optrčávati 1. sport u nekim disciplinama (atletici, konjičkim utrkama itd.) trčeći savlađivati kružnu stazu 2. pren. posjetiti, stići na više mjesta u kratkom vremenu [optrčavati kulturne spomenike na turističkom putovanju] 3. biti prisiljen stići na više mjesta u kratkom vremenu [optrčavati ordinacije; optrčavati urede] 4.(oko koga) razg. iron. moljakati, gnjaviti, dosađivati (npr. molbama, udvaranjem) 1.12.2017. Filip Hrbud, 7. r. pȑsa 1. a. prednji dio tijela od vrata do trbuha, dio tijela u kojem su srca i pluća [ta prsa]; grudi, prsište 2. dojke žene; sise razg. etnol. 3. meton. dio odjeće koji pokriva prsa ∆ kokošja prsa prsni koš sa strane stisnut, a s prednje, gornje strane ispupčen; tvrda prsa poseban uškrobljen dio rublja uz košulju kao dio salonskog odijevanja Frazeologija busati se (lupati se) u prsa podr. a. junačiti se b. isticati svoje zasluge; prsa u (o) prsa vojn. boriti se u oružanom sukobu izravno, iz neposredne blizine; 29.11.2017. Luka Turčić, 5. r. pȍtēz 1. a. crta povučena na kakvoj površini b. linija kao osnovni element crteža 2. crta, linija (stvarna ili zamišljena) koja određuje granicu između čega, koja spaja što i sl. 3. oblik koji se određuje ili prepoznaje kao potez [potez obrva] 4. a. pokret figure u šahu [sad si ti na potezu sad je na tebi red (u politici, odnosima među ljudima itd.)] b. pokret rukom ili kakvim predmetom (perom i sl.) [ 5. pren. postupak učinjen s kakvom namjerom, korak, gest [dobar, loš potez] 6. radnja kojom se mreža izvlači iz mora [riba od posljednjeg poteza] Frazeologija □ (jednim) potezom (pera) a. u jednom mahu, bez prekida b. brzo običnim potpisom odlučiti o čemu važnom]; sad si ti na potezu sad je na tebi red (u politici, odnosima među ljudima itd.); u (naj)kraćim potezima prikazati bitnim karakteristikama 27.11.2017. Korina Siročić, 7. r. pȅtlja 1. a. svaki od čvorova koji se pravi od niti (konca, vune itd.) pri pletenju; očica b. veća ili manja očica načinjena od uzice, užeta, konca i sl. kao kod pletenja; za pričvršćivanje i sl. c. zaponka, ušica na odjeći ili na obući kroz koju se provlači uzica d. čvor u obliku omčice 2. čvor koji se zatezanjem smanjuje, a služi kao zamka za životinje 3. zavijutak toka rijeke, meandar 4. zavoj na prilaznom putu kojim se izlazi na cestu ili silazi s nje 5. sport kretanje u obliku petlje [leđna petlja u sportskom zrakoplovstvu] 6. a. glazb. poseban efekt koji čini muzičar u izvođenju neke melodije ili u improvizaciji b. improvizirana plesna figura u društvenom plesu c. općenito, vizualni efekt [izvoditi petlje; praviti petlje] Frazeologija biti jake petlje, imati petlju biti smion, odvažan; biti slabe petlje biti popustljiv, biti slabić; stisnuti petlju skupiti hrabrost, usuditi se 22.11.2017. Sebastijan Harapin, 7. r. mȁlo mȁlo opr. mnogo 1. a. neznatna, nedovoljna količina, u neznatnoj, nedovoljnoj količini [malo mi je kruha; malo malčice toliko da jedva ima, jedva jedvice] b. donekle, unekoliko [malo se snašao] 2. neko vrijeme, na kratko vrijeme [pričekaj malo] 3. zajedno s da, te, što, ne, znači: zamalo, umalo, gotovo, skoro [malo da nisam] 4. zajedno s odnosnim zamjenicama koji, što, znači: rijetko koji, rijetko što [malo koji] 5. razg. deprec. za naglašivanje male vrijednosti, skromnosti čega [malo kuće i imanja] 6. za ublaživanje značenja riječi koje znače intenzitet, snagu i sl., osobito u superlativu [malo previše] 7. čest. u zn. da se što učini u nekoj potrebnoj količini ili trajanju [razmisli malo pa će ti biti jasno; malo radim malo se odmaram = neko vrijeme; malo ste bili drski = donekle, u nekoj mjeri] 8. za ublažavanje značenja uz pridjev ili uz prilog [malo neobičan; to je već bilo malo drsko izvedeno s naše strane] Frazeologija A. čekaj malo, stani malo, lakše malo (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili kad on pokazuje pretjeranu nestrpljivost, kad se gura da negdje bude prvi na ulazu, kad žuri s nekom odlukom itd., pa ga se smiruje) [A: Moram s tim poslom biti gotov do šest sati B: Čekaj malo; stani malo]; lakše, smiri se, polako; izvoli malo, uzmi malo, jesi li za malo... (kad se što poslužuje ili nudi koga čim znači »malo će ti dobro doći«, »bar malo će ti prijati« i sl., a ne znači »uzmi malo, a ne koliko želiš« ili »malo, a ne mnogo«); B. (naznaka da se nešto miješa u umjerenoj količini, koliko traži okus, recept, prikladan omjer dviju ili više tvari, sastavnih dijelova itd.) [malo mesa, malo sira]; [malo radi malo se odmaraj]; povremeno jedno povremeno drugo; malo je reći … malo-malo svaki čas; malo je trebalo umalo što; svako malo svaki čas, tako da se često ponavlja, u kratkim vremenskim razmacima [dolazio je svako malo]; samo malo u maloj količini, tako da se pazi da ne bude previše [stavi se luka, a bijeloga luka samo malo]; samo malo! način obraćanja kad tko traži da prođe, da mu se učini mjesta za sjedenje, prolaz i sl., oprostite, pardon, dopustite, dozvolite; malo sutra (ob. u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili u svom tekstu) u zn. da nešto ne dolazi u obzir, da nikako nije moguć, da se sigurno neće dogoditi i sl. [A: Čujem da će biti velika povišica plaće B: malo sutra]; ne mogu oni mene (nas, vas, njih) tako malo platiti kako ja (ti, on, itd.) mogu malo raditi prema zaradi podešavam svoj rad; kakva plaća takva rađa; koliko para toliko muzike (u raznim oblicima rutinskog rada); u malo gledati biti sitničav, baviti se malim vrijednostima (ob. u materijalnom smislu), baviti se sitnim novcem, kusurom, beznačajnim razlikama u plaćanjima i obračunima; tko (u) malo gleda malo vrijedi samo beznačajan čovjek, cicija, sitna duša gleda u sitnice (ob. u sitne razlike u obračunu, u kusur, u sitniš kad se što obračunava i sl.); (malo) malo pa... svako neko vrijeme, u nekom ritmu, od časa do časa (a da ne treba mnogo čekati), svaki čas;svako malo svaki čas, tako da se često ponavlja, u kratkim vremenskim razmacima [dolazio je svako malo]; 20.11.2017. Dario Somek, 8. r.
pòigrati
1. (što) početi igrati; zaigrati [zaigrati kolo] 2. (koga, što) razigrati (o konju) 3. a. (se) zabavitise igrom, neko vrijeme se igrati b. (se s kim) učiniti koga svojom igračkom; utjecati proizvoljno na čiju sudbinu
17.11.2017. Patricija Brlek, 8. r.
drhtàvilo
drhtanje, podrhtavanje
15.11.2017. Karlo Gluhinić, 4. r.
mȉšlje̋nje
1. proces oblikovanja misli, usp. misliti (1,3a) 2. rezultat procesa mišljenja, pojam, sud, zaključak itd.
3. log. zaključak o kome se ne mogu dati valjani dokazi ili na što se ne mogu primjenjivati kriteriji provjerljivosti
∆ javno mišljenje mišljenje javnosti o nekom problemu ili pitanju, javno mnijenje (mnjenje);
odvojeno mišljenje službeno izraženo drugačije mišljenje potpisnika kakva izvještaja i sl. prema ostalim potpisnicima
13.11.2017.Nikolina Buhin
prȉmitīvan
1. koji je dio prvobitnih civilizacija
2. priprost, bez propisnog alata, opreme itd. 3. pejor. koji pokazuje kulturnu i civilizacijsku nedoraslost, posebno za pothvate u koje se upušta [on je za to primitivan]
Δ primitivna umjetnost a. anonimno, neautorsko ili neautorizirano stvaralaštvo dalekih i slabije poznatih civilizacija b. prethistorijska, najstarija umjetnost
10.11.2017. Borna Štih, 5. r.
pȃsti
1. biti na paši, hraniti se travom, djetelinom itd. (o stoci, životinjama) 2. (koga, što) paziti na stoku na paši, voditi stoku na pašu 3. (što) jesti na paši (o stoci)
□ nismo zajedno koze (ovce, svinje) pasli nismo zajedno odrasli ni drugovali, nismo ni po čemu jednaki; pasti oči naslađivati se gledajući
8.11.2017. Lea Kralj, 4. r.
burìškati se
roškati se, igrati se i bockati rogovima (o životinjama koje imaju rogove)
6.11.2017. Karlo Gluhinić, 4. r.
ònkraj (čega)
pril. s druge strane, s one strane
□ ~ brave razg. knjiški (u šali) u zatvoru
30.10.2017. Klara Šarlog, 4. r.
mòluska
biol. mekušac
27.10.2017. Karlo Gluhinić, 4. r.
ȏloš
ljudi najlošijih svojstava, najgori soj u društvu; bagra, šljam
25.10.2017. Borna Štih, 5. r.
nàzāl
glas koji se artikulira tako što zračna struja prolazi kroz nos [stahka (stanka)]
23.10.2017. Dora Glogoški, 3. r.
príseban
1. koji čuva prisutnost duha, miran, hladnokrvan opr.: razdražen, uzrujan
2. koji je pri svijesti, pri zdravom razumu (o umirućem i sl.) opr.: nesvjestan
18.10.2017. Korina Siročić, 7. r.
náredba
pismeni ili usmeni zahtjev koji se mora izvršiti; nalog, zapovijed, zapovijest
11.10.2017. Zrinka Pleško, 3. r.
nàsjeći
1. (čega) dobiti željenu količinu sječenjem [nasjeći drvȃ] 2. (što) izvesti nasjek
9.10.2017. Patricia Štih, 7. r.
stȍpa
1. otisak tabana ili obuće (u pijesku i sl.)
2. pov. jedinica mjere za dužinu 3. najmanja ritmička jedinica stiha 4. pren. količina, veličina postotka [~a rasta]
□iz ovih ~a smjesta, istog časa (podrazumijeva se odavde, kao da je onaj kojemu se govori blizu sugovornika);
pratiti u ~u (koga) a. (doslovno) pratiti gledati kamo se kreće, uhoditi, obavljati jedan od policijskih poslova b. pren. ugledati se u postupcima, u radnom procesu, u spoznajama itd. u koga c. ne dati kome da odmakne (u pješačenju, u trčanju i drugim natjecanjima u brzini ili u napredovanju u uspjesima, spoznajama, načinu života, stjecanju dobara itd.);
poći (ići) čijim ~ama ići čijim životnim putem, biti ono što je netko ili što je netko bio [sin je pošao očevim ~ama]
6.10.2017. Matija Toth, 5. r.
òsipānje
1. med. proces dobivanja osipa 2. postupno smanjivanje broja čega
[~ publike, ~ stanovništva]
3. gubljenje na masi, trenjem, starenjem, prirodnim procesom
[~ dotrajalih fasada, ~ zidova]
4.10.2017. Lana Firšt, 3. r.
lànīk
plavetni lan
2.10.2017. Roland Bišćan, 4. r.
pòtpisnik
onaj koji je stavio svoj potpis na kakav dokument, koji se svojim potpisom obvezao na što [zemlje potpisnice povelje UN]
27.9.2017. Sebastijan Harapin, 7. r.
izdúžiti se (izduljiti se)
1. razg. naglo izrasti; protegnuti se (o stasu)
2. razvući se u nekom smjeru u odnosu na širinu
3. teći preko roka predviđenog za kraj
4. ekspresivno morati platiti, izložiti se velikom ili nepredviđenom trošku
25.9.2017. Patricija Brlek, 8. r.
kȑnje
prilog nepotpuno, nedorađeno [krnje obraditi temu, krnje prikazati problem]
22.9.2017. Ela Rumiha, 5. r.
okòpnjeti
1. otopiti se (o snijegu) 2.preneseno a. naglo smršavjeti b. ostati bez čega [okopnila nada]
20.9.2017. Filip Sinković, 8. r.
zíma
1. najhladnije od četiri godišnja doba, između jeseni i proljeća
2. hladnoća, studen
∆ciča zima ljuta, jaka hladnoća, velika studen
□ zima mi je oko srca obuzima me tjeskoba;
nema zime razg. dobro je, ne treba brinuti
18.9.2017. Klara Šarlog, 4. r.
retòrički
1. prid. koji pripada, koji se odnosi na retoriku
2. (-čki) pril. po pravilima retorike
Δ retoričko pitanje pitanje koje ne traži odgovor ili u sebi sadrži odgovor i zamjenjuje izjavnu rečenicu [Zar se tako razgovara s roditeljima? = Tako se ne razgovara s roditeljima.]
13.9.2017. Lea Čižmek, 8. r.
procijéniti (koga, što)
1. odrediti vrijednost čemu,utvrditi cijenu [procijeniti umjetninu]
2. odrediti značenje koga, čega; prosuditi [procijeniti čovjeka]
11.9.2017. Bruno Fink, 8. r.
izmigòljiti se
1. izaći ili izvući se migoljeći (o gušteru, zmiji i životinjama koje gmižu na sličan način uvijajući tijelom)
2. pren. izvući se od kakve dužnosti ili obveze (neprimjetno, spretno i bez vidljiva opiranja)
8.9.2017. Lea Čižmek, 7. r.
opunomòćiti (koga, što)
dati komu punomoć da djeluje u nečije ime, ovlastiti koga da što radi ili da čime raspolaže
6.9.2017. Barbara Šarlog, 8. r.
tàmničar
čuvar tamnice
4.9.2017. Petra Lepej, 7. r.