PROJEKT POTICANJA ČITANJA ZA NAJMLAĐE
Autor: Mira Petek, 9. 3. 2020.
Sa željom da razviju čitalačku pismenost, obogate nastavne sadržaje, potaknu stvaralaštvo, poboljšaju koncentraciju i utječu na bolji uspjeh svojih učenika, učitelji razredne nastave područne škole, osmislili su školski projekt „Čitajmo za budućnost“. Nizom aktivnosti nastojat će potaknuti učenike na čitanje, različite jezične djelatnosti i stvaralaštvo. Planirane aktivnosti u projektu uključuju pripremu za čitanje, početne asocijacije i motivaciju za čitanje, čitanje (samostalno, u školi, kod kuće…), analizu i jezične djelatnosti nakon čitanja i stvaralaštvo potaknuto čitanjem. Uz čitanje u školi, nastojat će u projekt uključiti i roditelje kako bi i oni doprinijeli razvoju čitalačkih vještina stvaranju pozitivnog odnosa prema čitanju i dali dobar primjer svojoj djeci.
Dosad su provedene brojne aktivnosti među kojima su: rad na projektu Naša mala knjižnica, sudjelovanje učenika u natjecanju „Čitanje naglas“, aktivnosti kroz projekt „Riječ dana“ i obilježavanje „Dana čitanja naglas“ u suradnji s knjižničarkom, čitanje knjiga i slikovnica finske književnosti, igre i dramatizacije, rad u web alatima, upoznavanje sa životopisima naših poznatih književnika i sudjelovanje u likovnim i literarnim natječajima s radovima potaknutim čitanjem. Osim navedenih aktivnosti i nastavu lektire pokušali smo učiniti zanimljivijom i zabavnijom. Kreativnim i stvaralačkim zadacima nastojali smo učenicima pomoći u razumijevanju teksta, snalaženju u traženju bitnih informacija, sažimanju duljih tekstova, snalaženju u čitanju grafičkih materijala te vještinama zapisivanja teksta u obliku pojednostavljenog prikaza.Uvod u projekt i aktivnost izrade čitateljskog vlakića provela je knjižničarka. Nakon motivacije, raznih poticajnih zadataka i početnih asocijacija, dramatizacije i igara, projekt smo započeli interpretacijom knjige Sjeverac Dječarac i Patka selica autorice Branke Žodan. Nakon čitanja i interpretacije, učenici su rješavali zadatke u kreativnoj knjižici i na taj su način učili primijeniti manje poznate riječi u novom kontekstu, razvrstavati podatke, raditi u timu, povezivati čitanje s audiovizualnim izvorima, povezivati sadržaje različitih predmeta i razmijeniti mišljenja. Nakon čitanja i razgovora na satu, učenici su prema dogovorenom redoslijedu nosili knjigu kući i čitali je s ukućanima. Nakon čitanja mogli su riješiti zadatke u virtualnoj učionici u aplikaciji wizer.me te na taj način ponoviti i povezati sadržaje književnosti sa sadržajima Prirode i društva. Sljedeća aktivnost bila je obilježavanje Dana čitanja naglas, 5.2. U suradnji s knjižničarkom, osmislili smo aktivnosti potaknute zbirkom igrokaza Brljibanovo kazalište. Igrokazi su književna vrsta koju djeca najviše vole pa nas nije začudilo njihovo oduševljenje brojnim zabavnim i smiješnim igrokazima autorice Nade Horvat. Vrlo lako smo učenike zainteresirali i motivirali za čitanje igrokaza. Učenici su odabrali igrokaze za dramatizaciju, naučili ih interpretativno čitati i uz pomoć roditelja izradili lutke likova. Na Dan čitanja naglas, organizirali smo Brljibanovo kazalište u našoj školi, svi učenici predstavili su svoje lutke i oduševili nas čitanjem i dramatizacijom. U projekt su se uključili i kroz nastavu Vjeronauka na kojoj su čitali, a zatim dramatizirali igrokaz prema biblijskoj priči o Ivanu Krstitelju. Tijekom bavljenja temom vezanom uz Finsku čitali smo i knjigu Opasno putovanje, autorice Tove Jansson te finski nacionalni ep Kalevalu prema kojoj smo izradili svoju slikovnicu. Unutar iste teme bavili smo se i čitanjem na kajkavskom narječju. Iz toga je nastala priča o Finskoj na kajkavskom narječju. Sve što smo o Finskoj i na finskom pročitali pomoglo nam je u predstavljanju našeg rada prilikom posjeta predstavnika Veleposlanstva Republike Finske našoj školi. Projekt naša mala knjižnica nastavili smo interpretacijom zbirke pjesama Čarobni kalendar, autorice Marijane Križanović. Ovi zaigrani stihovi odveli su nas u čarobni svijet prirode u kojem smo ponovo mogli naučiti i osvijestiti kako su promjene prirode kroz godišnja doba čarobne. Učenici su jedni drugima interpretativno čitali pjesme o mjesecima u godini, razgovarali, rješavali zadatke iz kreativne knjižice i u web alatu Wordwall. Uslijedilo je još jedno čitanje, ali ovaj put sa zadacima (ustani kad čuješ naziv određenog mjeseca, pljesni kad čuješ ljetni mjesec i sl.), igre riječima i stvaranje rime, te na kraju pisanje pjesama o mjesecima.
Osim književnih naslova iz projekta Naša mala knjižnica, nastojali smo i nastavu lektire učiniti zabavnijom. Ovo su neki primjeri koje izdvajamo:
Sat lektire Poštarska bajka Karela Čapeka protekao je u kreativnom valentinovskom duhu, kako i priliči jednoj takvoj ljubavnoj priči. Učenici su tom prilikom u bajci tražili i iz nje ispisivali matematičke pojmove, učili pisati i slati pisma, pisali pjesme o ljubavi, rješavali križaljke i sl. Bajke Hansa Christiana Andersena učenici su predstavili metodom lektire iz vrećice. Svaki učenik donio je predmete koje povezuje s čitanom bajkom i predstavio ih drugim učenicima te uz pomoć njih prepričao bajku. Prilikom interpretacije lektire Miševi i mačke naglavačke, Luke Paljetka, učenici su dobili zadatak da naprave igru vezanu uz zbirku pjesama. Nakon izrade igara učenici su izmjenjivali igre i igrali ih kod kuće s ukućanima, a zatim procjenjivali svoj rad i kvalitetu napravljenih igara. Kao motivaciju za čitanje Lovrakovog romana Vlak u snijegu koristili smo ulomak iz romana (Dječje ruke) i slušali audiomamac za lektirno djelo. Prisjetili smo se posjeta Hrvatskom školskom muzeju i radnoj sobi Mate Lovraka i upoznali sa životom i djelom slavnog pisca razgovorom i dokumentarnim filmom. Životopis smo iskoristili za vježbanje i provjeru znanja o snalaženju u vremenu. Zadatak učenika je bio iz životopisa ispisati podatke o godinama, stoljećima i desetljećima vezanima za život Mate Lovraka. Učenici su Vlak u snijegu čitali tako da svaki dan za domaću zadaću pročitaju jedno poglavlje. Na početku svakog sata provedena je kratka interpretacija, a nakon toga rad na stvaralačkim i jezičnim zadacima prema tekstu iz romana. Na kraju čitanja učenici su mogli riješiti zadatke u web učionici u alatu wizer.me. Za interpretaciju lektire Heidi, Johanne Spyri, učenici su pripremili likove za dramatizaciju tijekom i nakon čitanja. Nakon čitanja pogledali smo animirani film Heidi i usporedili ga s romanom. Za interpretaciju lektire Emil i detektivi, Ericha Kastnera, učenici su se pretvorili u prave detektive, rješavali zagonetke i slijedili tragove provedbom popularne metode escape room. Skeniranjem QR kodova mobitelima, rješavali su zagonetke i slijedili tragove vezane uz sadržaj romana te na kraju uspješno riješili zagonetku.
Kako bi učenici bolje usvojili sadržaje, nastojali smo ih što bolje međusobno povezati. Osim integracije u nastavi Hrvatskog jezika (lektira, jezično izražavanje), sadržaje smo povezali i s temama iz Prirode i društva (promjene u prirodi, kalendar, stanovništvo Republike Hrvatske, počeci hrvatske pismenosti – pisani spomenici, pisanje tajnih poruka na glagoljici), Likovne kulture (kadar, plakat, odnos slike i teksta, web dizajn), Glazbene kulture (pjevanje, glazbene igre, dramatizacija, slušanje glazbe uz čitanje), matematike (grafički prikazi, iščitavanje podataka iz tablica i grafikona, vježbanje čitanja s razumijevanjem u zadacima riječima).
Projekt su osmislili i u realizaciji sudjeluju: Aleksandra Koleš, Ivica Benčić, Marica Lojen, Ruža Ivanko Leventić i Mira Petek. S projektom nastavljamo jer želimo poboljšati kvalitetu čitanja, pisanja i razumijevanja te postići da korištenje knjige bude svakodnevica u svakoj obitelji jer tko redovno čita knjige, svakoga dana nauči nešto novo. Postoji izreka koja kaže da put do znanja počinje okretanjem stranice. Zato, okrenite svoju stranicu što prije i što češće!
Fotografije aktivnosti i radova nastalih tijekom provedbe projekta možete pogledati ovdje.
