Naši učenici u okviru nastave Domaćinstva posjetili klanječku predionicu
Autor: BARBARA Beronja Manojlović, 3. 11. 2017.
Dana 10. listopada 2017. učenici naše škole u okviru nastave Domaćinstva (nositeljice Marjete Đurđek) posjetili su klanječku predionicu. Cilj njihova dolaska bio je proučiti razne vrste vlakana, tekstilne sirovine i obraditi tematiku odijevanja. Htjeli su uživo vidjeti, dodirnuti i pomirisati tekstilne sirovine kako bi ih lakše upamtili i naučili. S njima su bile naše novinarke Karla Novak, Patricia Štih i Petra Lepej. Karla, Patricia i Petra intervjuirale su direktora Gorana Ivekovića kako bi saznale što se sve i zašto u toj predionici radi.
Što nam možete reći o tradiciji proizvodnje prediva u gradu Klanjcu?
„Klanječka predionica radi od 1962. godine, ove godine navršavamo 55 godina rada.“
Koliko je predionica važna za grad Klanjec? Koliko ljudi je zaposleno u predionici?
„Predionica je za Klanjec i njegovu okolicu važna danas, ali bila je važna i tijekom čitave svoje povijesti, posebno 1962. godine. Jako puno ljudi procirkuliralo je kroz predionicu od njezina osnutka. Radi se o tisućama ljudi koji su zahvaljujući predionici ostali ovdje u Klanjcu, izgradili kuće, osnovali obitelj. Dobrim dijelom Klanjec se razvijao upravo zahvaljujući ovoj predionici. Trenutno je u njoj zaposleno 140 ljudi."
Čuli smo da planirate proširenje za 5000 m2? Planirate li tada povećati broj zaposlenih?
„Zadnje proširenje koje smo napravili bilo je završeno u trećem mjesecu 2017. godine. Već smo zaposlili u ime tog proširenja i povećanja proizvodnje četrdeset novih radnika, a planiramo u 2018. godini izvršiti još jedno proširenje. Projekti se upravo izrađuju ovih dana i još nije potpuno jasno kojeg kapaciteta i koje veličine, ali procjenjuje se da upravo tako kao što ste naveli - nekih 5000 kvadrata i dvadesetak novo zaposlenih ljudi.“
Koju struku zapošljavate? Mislite li da će se u budućnosti u predionici zapošljavati neka nova zanimanja (zanimanja 21. st.)?
„Zapošljavamo razne struke. Nažalost, tekstilne struke klasičnih tekstilnih tehničara tekstilaca gotovo više da nema, znači zadnje generacije koje rade u toj struci ljudi su koji već imaju navršenih 40-50 godina s obzirom da tekstilna škola u Zagrebu ne funkcionira u smislu da bi nam mogla osiguravati te kadrove. Međutim, u tekstilnoj branši mogu se i najčešće se koriste profili (zanimanja) tipa mehaničara, mehatroničara, elektroničara, električara, dakle svih zanimanja s obzirom da se svatko može naučiti raditi u tekstilu. Zapošljavamo jedan širi spektar odnosno profil zanimanja. Zanimanja 21. stoljeća? U svakom slučaju da, s obzirom da su strojevi (nove generacije) pravljeni sve više računalnim putem, putem softvera i tehnologijama koje su danas svugdje prisutne u svijetu."
Vlasnik predionice je austrijska tvrtka Tekstil Linz. Je li znanje njemačkog jezika preduvjet za rad na određenim pozicijama? Trebamo li znati njemački jezik da se zaposlimo kod vas?
"Ovisno o radnom mjestu - ako radite u neposrednoj proizvodnji, nije nužno znati njemački jezik; za radna mjesta koja su na višoj razini (rukovodeći kadar) potrebno je znati njemački i engleski jezik."
Kako se prijaviti za posao? Organizirate li natječaje ili se molbe predaju na vlastitu inicijativu?
"Zapošljavamo putem burze (dajemo obavijest na burzu) ili zainteresirani za rad sami dolaze k nama noseći molbe."
Može li se u predionici obavljati praksa?
"Može, međutim, kao što sam rekao, srednja tekstilna škola više ne funkcionira na način da bi iz nje izlazili tekstilni tehničari i tehničari druge mehaničke struke tako da već dugo ne primamo nikoga na praksu, odnosno nitko ne traži praksu. Eventualno tekstilno-tehnološki fakultet (u suradnji s njima radimo na diplomskim radovima). Učenici koji izvršavaju mehaničke struke (npr. strojari mehatroničari), traže da kod nas izvrše praksu, ali nemamo certifikata za taj oblik s obzirom da nismo metalna struka nego tekstilna."
Dajete li stipendije?
"Nažalost, u ovom trenutku ne dajemo stipendije. Ukoliko bi bilo potrebe za stipendiranje putem grada Klanjca (javnih glasila) priopćili bismo da se traže učenici određenih profila koje smo zainteresirani stipendirati. To, međutim, trenutno nije nužno s obzirom da je tržište radne snage jako veliko i da na burzi rada ima dovoljno ljudi koji zadovoljavaju naše potrebe."
Surađujete li s našom školom?
"Sa školom surađujemo u vidu vašeg današnjeg dolaska - naša su vrata uvijek otvorena i predionica se uvijek može razgledati. Sa školom surađujemo i u vidu nekih manjih donacija."
Koliko je važno školovanje za dobro zaposlenje?
"Viši stupanj obrazovanja preduvjet je da se lakše dođe do posla, no praksa pokazuje je li određeni čovjek (bez obzira na svoje zanimanje i stupanj obrazovanja) povoljan za nekakav rad. Dakle, netko može biti visoko obrazovan, a može se pokazati da jednostavno nije pogodan za način rada koji mi tu radimo."
Možete li nam nešto reći o viskozi?
"Viskozna vlakna koja mi prerađujemo proizvode se u austrijskoj tvrtki Lenzing, vodećem svjetskom proizvođaču viskoznih vlakana. Viskoza se dobiva od drveta, baza je celuloza drveta. Iako ima naziv kemijskog vlakna, radi se o kemijskom vlaknu prirodnog podrijetla tako da on prilikom svoje prerade ne mijenja svoju molekularnu strukturu i nije štetan za nošenje kao odjevni predmet."
Kada ste počeli proizvoditi viskozu umjesto pamuka? Zašto?
"Predionica je počela kao pamučna predionica, prerađivali smo samo pamuk, a onda su se počeli pojavljivati sve veći zahtjevi i za alternativnim vlaknima. Allternativna vlakna počeli smo prerađivati usporedo s pamučnim vlaknima. Prvo smo počeli s poliesterskim vlaknima, nakon toga s viskoznim. Prilagodili smo se potrebama tržišta i počeli smo proizvoditi druge prerađevine od tih alternativnih vlakana."
Za što se sve viskoza koristi?
"Viskozna vlakna imaju široki spektar uporabe, međutim veći dio, 90% našeg prediva, završava u odjevnoj industriji (za gornje odjevne predmete, nešto manje kao tehnički tekstil ili kućanski tekstil)."
Je li je bolje koristiti viskozu ili pamuk kada ju prerađujete?
"Za preradu je nama potpuno svejedno, strojevi su potpuno jednaki i za preradbu pamuka i za preradbu viskoze. Nedostatak kod pamuka je jedino što je vrlo nečist i ima puno kratkih vlakanaca koja smetaju kvaliteti i daljinoj preradbi. Treba ih izvaditi tako da od sto kila pamuka vi možete dobiti svega sedamdeset kilograma prediva. Od sto kilograma viskoze dobit ćete devedeset osam kilograma pređe, dakle pređa je daleko više iskoristiva, daleko manje otpada ima i jednostavnija je za preradbu."
Od kojeg se drveta proizvodi viskoza i od kuda dobivate sirovinu?
"Najkvalitetnije drvo (sirovina) za preradbu viskoze je bukovo drvo. Dakle, bukovo drvo se najbolje može iskoristiti za preradbu viskoznog vlakna."
Koliko se teško prerađuje pamuk?
"Ovisno o vremenskim uvjetima. Da bi se vlakna mogla prerađivati, moramo imati određene klimatske uvjete. Nekad se prerađuje bez problema, bilo da se radi o pamuku, viskozi ili nekom drugom materijalu, nekada imamo više problema (u vidu namatanja, otpada, lošeg rada strojeva). Mi za vlakno kažemo da je živo, znači to nije metal ili neke količine nečega, već je živo i savitljivo, ima svoja fizikalna kemijska svojstva koja su podložna raznim uvjetima. Teško je reći da li se teško ili lagano prerađuje. Prerađuje se kako se prerađuje."
Što radite s predivom?
"Predivo nakon pakiranja izvozimo u Austriju u naše centralno skladište gdje se iz njega šalje po cijelom svijetu. Od njega se proizvode tvorevine u vidu pletiva ili tkanine."
Možete li prokomentirati važnost tekstilne industrije za gospodarstvo Republike Hrvatske?
"Nekad je tekstilna industrija bila glavna industrija u Republici Hrvatskoj, 60% cjelokupnog izvoza (odnosno udjela industrije) bila je tekstilna industrija. Danas, s obzirom na jaku konkurenciju s istoka (iz Azije, Kine, Indonezije...) tekstilna industrija, ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi, izgubila je značaj i vrlo malo je predionica kao što je ova naša. U cijeloj Europi ih ima 15-20. Danas ta grana industrije u Hrvatskoj nema tako značajan utjecaj. Ako govorimo o tekstilnoj industriji u cjelini (o tkaonicama, pletionicama i odjevnoj industriji), ona još uvijek ima značajan udio u Hrvatskom gospodarstvu."
Zaposlenicima koji tu rade jako je vruće?
"Vruće jest, naročito kad su ljudi u pokretu, ali već ću navikli na takve uvjete."
Karla Novak, Patricia Štih, Petra Lepej
