Učenici razredne nastave područne škole nastavu su 1. listopada proveli na otvorenom. Lijep jesenski dan iskoristili su za šetnju do obližnje šume. Boje, zvukovi i mirisi šume pružali su opuštajuće i senzorno ugodno okruženje za učenje. Učenici su najprije, koristeći sva osjetila, opažali promjene u prirodi. Pokušali su doživjeti prirodu svim osjetilima kako bi po povratku u učionicu, potaknuti pejzažnim pjesmama mogli stvoriti vlastite stihove.  Nakon toga uslijedio je razgovor i snalaženje pomoću znakova u prirodi (Sunce, mahovina). Utvrdili su da se, s obzirom na položaj Sunca, kreću u smjeru sjeverozapada. Svoj zaključak potvrdili su i u dubljoj šumi vidjevši mahovinu na sjevernoj strani stabla.

Dolaskom na livadu, prije ulaska u šumu, učenici su naučili i istražili da je obzor s višeg stajališta širi, a s nižeg uži, a zatim su, promatrajući prirodu s najvišeg stajališta opisivali izgled zavičaja i imenovali dijelove reljefa (nizine, uzvisine i udubine) koje ih okružuju. Utvrdili su i opisali reljefna obilježja Nizinske Hrvatske.

Nastavili su put prema šumi u kojoj su razgovorom i vođenjem učitelja upoznali vrste biljaka i životinja te stekli temeljna znanja o ekologiji i održivom razvoju. Potom su samostalno proučavali biljke,  životinje i gljive. Uočili su brojne ptice, kukce i žabe. Sakupljali su plodove i listove te ih opisivali i uspoređivali. Od listopadnog drveća upoznali su: hrast, bukvu, bagrem, kesten, jabuku, šljivu i orah, a od grmova: bazgu, lijesku i glog. Na izlasku iz šume imenovali su i još neke drvenaste biljke poput bršljana te zeljaste među kojima su upoznali brojne vrste trava: vlasulju, ovsenicu, ljulj, šaš, paprat, pampas i kukuruz. Mlađi su učenici uz pomoć starijih kolega promatrali živi svijet i uočavali povezanost biljaka i životinja, učili uočavati spomenute vrste i opisivati ih. Zatim su ubrali nekoliko vrsta trava koje su pronašli putem. Iskoristit će ih na sljedećem satu Likovne kulture  za proučavanje građe i izgleda biljke te kao motiv i poticaj za crtanje.

Uslijedio je razgovor o livadama, poljima, šumama i njihovoj koristi te izvođenje zaključka da su šuma i livada dom brojnim vrstama biljaka i životinja bez kojih bi život na Zemlji bio nemoguć. Na tim saznanjima temelje se i znanja o ekologiji i održivom razvoju pa su razgovorom utvrđeni razlozi ugroženosti pojedinih životnih zajednica, ponovljeni načini zaštite od požara te osviješteno da je nestručno ubiranje gljiva i šumskih plodova opasno za život.

Kao jedna od glavnih aktivnosti provedeno je pošumljavanje plodovima hrasta. Pošumljavanje se provodi, sada već tradicionalno, tako da učenici najprije prikupe plodove hrasta, a zatim pronađu pogodno mjesto u šumi na koje ih bace. Sljedeće godine vraćaju se na isto mjesto kako bi utvrdili ima li mladica koje su izrasle iz bačenih plodova. Prije bacanja plodova, učenici su učili i ponavljali način rasta i razmnožavanja. Rastvaranjem ploda utvrdili su da se unutar njega nalazi sjemenka iz koje se razvija mlada biljka. Nakon bacanja sjemenki predviđaali su prepreke koje će spriječiti da se iz sjemenke razvije mlada biljka te su na taj način razvijali problemsko razmišljanje i osvještavali utjecaj životnih uvjeta na rast i razvoj.

Bila je ovo još jedna nastava na otvorenom tijekom koje su učenici su stekli brojna znanja, osvijestili važnost povezivanja s prirodom i doživjeli je svim osjetilima. Zanimljive zadatke i aktivnosti za učenike su pripremili učitelji: Mira Petek, Ivica Benčić, Lucija Novosel i Sanja Kolman Čukac. A da priroda može biti dobra inspiracija dokazali su učenici koji su potaknuti prekrasnim pejzažima i zvukovima iz prirode, dobro raspoloženi zbog druženja s prijateljima, cijelim putem pjevali pjesme o prirodi i jeseni (Jesenska pjesma, Žuta pjesma, Jesen…). Može se zaključiti da je dan koji su odabrali bio kao stvoren za šetnju, uživanje i učenje o prirodi iz prirode.